• Zagrebačko dijabetičko društvo, udruga za promicanje zdravlja osoba oboljelih od dijabetesa

Okrugli stol HZZO-a

U četvrtak, 15. 11. 2018., sudjelovali smo na Okruglom stolu HZZO-a povodom Svjetskog dana šećerne bolesti.  Iznimno smo ponosni što je Zagrebačko dijabetičko društvo predstavljala je Sandra Bršec Rolih. Uz nju, koja je shodno temi Okruglog stola „Obitelj i šećerna bolest“ prisutnima iznijela izazove života sa šećernom bolesti pojedinca i njegove obitelji, svoja su razmišljanja također iznijeli stručnjaci s područja medicine.

Prof. dr. sc. Milan Vrkljan, dr. med., pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KBC Sestre milosrdnice u svojem je izlaganju naveo kako je unatoč svim naprednim mogućnostima liječenja, sustav skrbi manjkav. Ističe da je svega 30 % oboljelih dobro liječeno, a ostalih 70 % nemaju dobar ishod liječenja što je, kako navodi „jedan veliki prigovor liječnicima“. Iz tog je razloga osnovano Povjerenstvo za strategiju i liječenje bolesnika sa šećernom bolesti pri Ministarstvu zdravstva. Cilj ovog Povjerenstva je uspostaviti praćenje kontinuiteta liječenja pacijenta i ishode liječenja.

Jelena Matuzović, dr. med., rukovoditeljica Službe za lijekove i medicinske proizvode pri HZZO-u  navodi kako na lijekove za liječenje šećerne bolesti Zavod godišnje izdvaja 400 milijuna kuna, a za pomagala 200 milijuna kuna, dok su indirektni troškovi puno veći.

Doc. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med., pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i kliničku farmakologiju KB-a Dubrava, te predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a navodi kako je za samog pacijenta oboljelog od šećerne bolesti bitna kontinuirana re edukacija. Također navodi da treba poduzeti sve mjere koje nam industrija pruža kako bi se izbjegle komplikacije. Ponavlja riječi profesora Vrkljana o nedostatnosti praćenja ishoda liječenja te zaključuje: “Da bi pratili ishode liječenja, moramo imati dobar i funkcionalan nacionalni registar.“

Prof. dr. sc.  Lea SmirčićDuvnjak, prim. dr. med., predstojnica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za dijabetes, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur; smatra da treba napraviti konstruktivni dijalog svih relevantnih subjekata (Ministarstva zdravstva, Referentnog centra,  HZZO-a, HZJZ-a, udruga, predstavnika obiteljske medicine) kako bi se izbjegle manjkavosti u postojećem sustavu  te kako bismo slijedeće godine izašli s optimističnijim parametrima.

Dr. sc. Nevena Krnić, dr. med. specijalist pedijatar, KBC Zagreb ističe kako je vidljiv porast oboljele djece predškolske dobi, dakle mlađe od pet godina. Kao problem kod ove dobne skupine ističe kako su ova djeca potpuno ovisna o roditeljima i to kod doziranja inzulina, mjerenja šećera, računanja ugljikohidrata i ostalih izazova s dijabetesom. Poneki od njih susreću sa stigmatizacijom pri upisima u vrtiće i škole, stoga KBC Rebro nekoliko puta godišnje organizira edukaciju odgajatelja i učitelja.

Uvođenjem nove tehnologije preko HZZO-a, ističe kako su primijetili značajno poboljšanje kod regulacije glikemija u ovih malih pacijenata.

U svojoj zaključnoj rečenici doktorica Krnić je zahvalila HZZO-u na pozivu na okrugli stol jer, kako navodi, glas pedijatrije se nerijetko ne čuje. Smatra da bi kao referentni centar za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetologiju trebali biti prisutni i imati utjecaj u svim tijelima kako bi se mogli boriti za prava svojih pacijenata, odnosno djece sa šećernom bolesti.

Maja Vajagić, dr. med., HZZO odgovorila je na pitanje uvođenja Panela kao alata za praćenje kroničnih bolesnika koji su kao ugovorna obveza krenuli još 1. 1. 2013. godine. Navodi da su paneli koristan alat, međutim da imaju dosta prostora za poboljšanje uvijek imaju prostora za poboljšanje. Prema zadnjim podacima oko 44% liječnika obiteljske medicine koriste te alate te da bi voljeli vidjeti više motivacije od strane samih liječnika pri popunjavanju istih.

Doc. dr. sc. Hrvoje Tiljak, dr. med. specijalist opće medicine iz Doma zdravlja Zagreb centar kao prvi problem u liječenju dijabetesa navodi nedostatak stručnog kadra, a drugi, nedovoljnu edukaciju doktora obiteljske medicine. Panele navodi kao nužan alat za ispravno praćenje ishoda liječenja pacijenta, odnosno da se pomoću njih prepozna koji pacijent treba više poticaja, tko je dobro kontroliran i slično.

Dr. scIvan Pristaš, dr. med. specijalist javnog zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo; vidi da ima dosta prostora u unapređenju informacijske kulture u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i to kroz Strateški plan.

Sandra Bršec Rolih na slikovit način je prisutnima opisala što znači živjeti sa dijabetesom tipa 1 kroz prikaz djevojčice koja oko sebe vrti obruč koji nikad ne smije prestati okretati već kontinuirano održavati ravnotežu i balans, što dakako nije uvijek jednostavno. Taj obruč postaje naša odgovornost, no od institucija svakako očekujemo da nam ga pomognu pridržati, pružajući nam najbolje lijekove, tehnologiju i pomagala koja će nam olakšati i učiniti naš život što kvalitetnijim.

Udruge su kako kaže, produžena ruka liječnicima jer nastoje kroz svoje edukativne programe pacijentima dati dostatnu edukaciju.

Nadovezujući se na slučajeve diskriminacije koje je spominjala doktorica Krnić, Sandra je istaknula kako iako je tih primjera na svu sreću malo, no ipak postoje i vrijedni su našeg zauzimanja kao zajednice. Stoga je na posljednjem odboru IDF-a (International Diabetes Federation – Region Europe), čiji je i sama član, a na inicijativu Zagrebačkog dijabetičkog društva jedna od točaka dnevnog reda bila izdavanje takozvanog „position papera“, odnosno mišljenja o diskriminaciji osoba s dijabetesom od najranije dobi, upisa u vrtiće, polaganja za vozačku dozvolu, zaposlenja i ostalih slučajeva.

Sandra je prisutnima prenijela kako je Zagrebačko dijabetičko društvo simbolično na Svjetski dan šećerne bolesti, 14.11.2018. predstavilo inicijativu „Ništa o nama bez nas“ koju je pokrenulo zajedno sa Koalicijom udruga u zdravstvu, a podršku dobilo od brojnih dijabetičkih udruga, europskih institucija i europarlamentaraca. Iznosi kako je donošenje odluka, a ne uključivanje predstavnika pacijenata u donošenje odluka vrlo negativno i za jednu i drugu stranu. Smatra da uključivanje predstavnika pacijenata, koje kako takvo i stoji u općim ciljevima institucija, može samo doprinijeti u donošenju odluka koje se tiču oboljelih, ali i cjelokupnog zdravstvenog sustava.

Zaključak okruglog stola kako navodi moderatorica, mr. Dubravka Pezelj Duliba, dr.med., specijalist javnozdravstvene medicine iz HZZO-a je ulaganje u edukaciju svih struktura ne samo pacijenata, nego i samih liječnika, te je potrebno da liječnici više prate ishode liječenja kod pacijenata.

Nadalje, potrebno je uspostaviti dobar kontakt i suradnju između svih sudionika u zdravstvenom sustavu: udruga, liječnika primarne zdravstvene zaštite, specijalista, HZZO-a, Ministarstva zdravstva te HZJZ-a, a sve u cilju osiguranja vitalnog i kvalitetnog sustava.

Izvještaj od HZZO-a, pročitajte na linku.

Izjavu ZDD-a za Dnevnik Nove TV, pogledajte ovdje.

Ostali članci u kategoriji